English    Francais
 naslovna
 O Medijskim inicijativama
 Uvodnik
 Mediji i politika
 Medijska politika i zakoni
 Mediji, kultura i dru�tvo
 Medijsko tr�i�te
 Novi mediji
 Novinarstvo danas
 Recenzije
 Specijalni izvje�taji
 Mediji i tranzicija
 Mediji i izbori
 Online medijska lepeza ljudskih (ne)prava u BiH
 pretra�ivanje
 info
 kontakt
 linkovi
 mailing lista
 sponzori
 
Medijska politika i zakoni -> Bosna i Hercegovina
Novi kanal za taksu
PARCIJALNA RJEENJA ZA SPAS RTV SERVISA
21.08.2017: SEENPM


 



Predstavnici Elektroprivrede BiH i dva javna servisa iz Sarajeva, dravnog BHRT i entitetskog RTV FBiH, potpisali su poslovni Ugovor o naplati RTV takse putem rauna za elektrinu energiju, a što e biti iskazano na raunima za mjesec august 2017. godine. Pored ova dva emitera, javni RTV sistem BiH se sastoji još od RTV Republike Srpske, koja nije ni mogla uestvovati u ovakvom pravnom rješenju, jer Elektroprivreda BiH snadbijeva strujom samo dio Federacije BiH gdje su veina Bošnjaci.  



Tri javna servisa su insistirala na zajednikom rješenju stabilnog finisaranja. Prije više od godinu dana istekao je ugovor sa telekom operaterima u BiH koji su naplaivali RTV taksu putem rauna za fiksnu telefoniju. Nije bilo saglasnosti u Parlamentu BiH da se to rješenje produi ili da se zakonski propiše neki drugi model naplate, tako da su javni servisi ostali bez ove vrste prihoda. U najteoj situaciji je BHRT, koji ima male marketinške prihode i kojem entitetski javni emiteri duguju više od 8 miliona maraka. Radnici BHRT nemaju plaene doprinose na plate više od šest mjeseci, a i isplata novca bez plaenih poreza je sa zakašnjenjem od dva mjeseca. Stoga su se dva emitera odluila za parcijalno rješenje naplate kako bi se spasili od potpune propasti i gašenja signala. 



Radenko Udovii, nekadašnji dugogodišnji lan Odbora RTV sistema i medijski analitiar, smatra da je javni RTV sistem, kakav je postojao zadnjih 12 godina, sada definitivno propao.



„Nije bilo izbora. U sluaju da se ovaj ugovor nije sklopio, ne bi više bilo nikakve nade da javni servisi proizvode program, a 1300 ljudi bi vjerovatno ostalo bez posla, a graani bez koliko toliko vjerodostojnih informacija. Meutim, sada smo dobili ono na emu srpska i hrvatska politika u BiH ve dugo insistiraju. Dva servisa u Sarajevu se finansiraju od novca sa teritorija gdje su Bošnjaci u veini. To sada daje mogunost, da Republika Srpska samostalno nae rješenje za svoj javni servis“, rekao je za naš bilten Udovii.



BHRT ima dug od 30 miliona maraka tako da prihodi od takse i to samo sa jednog dijela teritorije drave ne pruaju mogunost ni vraanja dugova ni programskog razvoja, ve samo pukog preivljavanja. A u sluaju da BHRT nema finansiranje sa teritorija gdje ive Hrvati i Srbi, gubi se zakonski smisao tog medija kao dravnog javnog servisa.       



Svega ovoga je svjestan direktor BHRT Belmin Karamehmedovi koji je za centralni dnevnik BHRT rekao da je rije o privremenom rješenju koje treba da spasi finansijski opstanak njegovog medija.



„Identian poslovni Ugovor bie ponuen i ostalim domaim elektroprivrednim preduzeima te se nadamo pozitivnom odgovoru. Sredstva koja emo uskoro dobiti od pretplate nisu dovoljna, ali e omoguiti daljni rad. U spašavanje javnih servisa treba da se ukljue razni nivoi drava i društva“, rekao je Karamehmedovi.



Meutim, potpisivanjem ovog ugovra o naplati RTV takse, poremeeni su planovi hrvatskih politikih stranaka koji su koei zajedno sa srpskim strankama rješenja o naplati RTV takse eljeli izdejstvovati stvaranje hrvatskog kanala u okviru javnog RTV sistema. Klub Hrvata u Parlamentu BiH uputio je nedavno u proceduru Prijedlog zakona o Javnom RTV sistemu u BiH, prema kojem bi RTV Federacije bila sastavljena od dva kanala, od kojih bi jedan bio hrvatski. Bošnjake i tzv graanske stranke su još ranije najavile da taj prijedlog nee podrati. Hrvati su ovim ugovorom sa elektroprivredom, izgubili mogunost da uslovljavaju nainom naplate RTV takse, prije svega servise u Sarajevu,



U Republici Srpskoj javni servis je u nešto povoljnoj situaciji jer je tamošnja RTRS razvila svoju inkaso slubu, a tako naplaenu taksu ne dijeli sa druga dva servisa. Oekuje se da e se uskoro i u RS nai dodatni sistem naplate, ili finsiranja iz budeta. Meutim, i radnicima na RTRS plate i doprinosi nisu redovni. Opozicija u RS tvrdi da je dug RTRS 30 miliona maraka, što rukovodstvo RTRS demantuje, ali ne eli da iznese konktretnu cifru. Generalni sekretar SDS-a Igor Ostoji rekao je za Klix da RTRS duguje za obavezno socijalno i zdravstveno osiguranje zaposlenih više od 4,5 miliona KM te da je njegova stranka podnijela  tuilaštvu Banjaluka krivinu prijavu protiv generalnog direktora RTRS Draška Milinovia i ostalih odgovornih u ovoj medijskoj kui zbog neuplaenih doprinosa.



Monitorinzi nevladinih medijskih organizacija potvruju da je RTRS otvoreno na strani vlasti u RS. S druge strane, mnogi smatraju da e baš zbog toga tamošnje vlasti nai rješenje stabilnog finasiranja ovog servisa.  



Izvor: http://seenpm.org/partial-solutions-for-saving-broadcasting-service-in-bosnia-and-herzegovina/


 
06.03.2017
 Bosna i Hercegovina
11.11.2016
 Bosna i Hercegovina
07.03.2016
 Bosna i Hercegovina
05.02.2016
 Bosna i Hercegovina