English    Francais
 naslovna
 O Medijskim inicijativama
 Uvodnik
 Mediji i politika
 Medijska politika i zakoni
 Mediji, kultura i društvo
 Medijsko tržište
 Novi mediji
 Novinarstvo danas
 Recenzije
 Specijalni izvještaji
 Mediji i tranzicija
 Mediji i izbori
 Online medijska lepeza ljudskih (ne)prava u BiH
 pretraživanje
 info
 kontakt
 linkovi
 mailing lista
 sponzori
 
Mediji i politika -> Jugoistocna Evropa
Politička spoticanja na medijskom tržištu
DRŽAVNE NOVINSKE AGENCIJE "“ ZADNJE MEDIJSKO UPORIĹ TE VLASTI
11.07.2005: Goran Vezic

Privatne novinske agencije u postkomunističkim zemljama jugoistočne Europe javile su se kad i drugi privatni mediji, ili tek korak iza njih, kao logična posljedica potrebe za nekontroliranom informacijom koja je u tom dijelu svijeta bila itekako nužna zbog rata i uprezanja državnih agencija u kola propagande vladajućih struktura. Pri tom su te agencije odigrale značajnu ulogu u stvaranju objektivnije slike u svijetu o događajima u bivšoj Jugoslaviji jer su, osim nezavisnih medija u vlastitim zemljama, bile okrenute inozemnoj javnosti ali i javnosti u neposrednoj blizini - nerijetko i onoj u zemlji s kojom je domicilna zemlja agencije ratovala.

Podgorički "Monitor" je tu činjenicu zabilježio u jednom tekstu iz 1995. pod naslovom "Sjaj i bijeda novinarstva" gdje je opisao politikanstvo tadašnje savezne novinske agencije. Dok je agencija Tanjug tadašnje SR Jugoslavije u kolovozu iste godine 24 sata šutila o ulasku Hrvatske vojske u Knin, centar srpske pobune u Hrvatskoj, dotle je nezavisna agencija Beta zahvaljujući prekograničnoj suradnji s nezavisnom agencijom STINA iz Hrvatske tu informaciju imala i objavila - odmah. Tko iole poznaje novinarstvo zna i zašto se to tako dogodilo - s jedne strane su stajali profesionalci, a s druge strane su bili državni propagandisti, lutke na koncu vladajuće oligarhije.

I privatne novinske agencije su, između ostalih, zaslužne za demokratske procese u zemljama bivše Jugoslavije ali - kad je o njihovoj egzistenciji riječ - bila je to Pirova pobjeda: Oligarhije su zamijenile neke nove političke elite koje su zadržale državne agencije prikopčane na državnu kasu. Državne agencije su u skladu s novim vremenom otišle korak naprijed i podigle su svoju profesionalnu razinu čime su postale vjerodostojnija konkurencija nezavisnim agencijama i tim su postale izravnija opasnost za njihovu egzistenciju na tržištu. Nisu loše i lažljive kao što su bile, dok su jednako bogate da svoj servis mogu davati jeftino ili ispod cijene i tako izravno potkopavati svoju konkurenciju.

Glavni urednik nezavisne agencije Bete iz Beograda Dragan Janjić naglašava činjenicu da demokratizirane države guše privatne forsirajući svoje agencije. "Pozicije nezavisnih agencija u odnosu na državne su potpuno nedefinirane. Budući da su na tržištu regulirana pravila koja se tiču javne televizije i štampanih medija, na agencije nije obraćana dovoljna pažnja. Tako sada u nekim zemljama u tranziciji, poput Srbije primjerice, imamo situaciju da imamo agencije koje su privatne i koje na tržištu uvjetno rečeno dominiraju (sva istraživanja kažu da mediji u njih imaju veće povjerenje nego u državne agencije i njihove se informacije više objavljuju), ali država nastavlja financirati državnu agenciju i to s prilično velikim sredstvima i onda državna agencija s tim sredstvima ide na tržište zajedno s privatnom agencijom i tako se stvara nelojalna konkurencije. U Srbiji još nije narušena vodeća pozicija privatnih agencija, ali ako se tako nastavi državna agencija će na tržištu dobiti bolju poziciju", kaže Janjić.

U jugoistočnom dijelu Europe privatna novinska agencija plaća poreze državi i onda ona izravno financira svoju konkurenciju - državnu novinsku agenciju i to je stanje na koje su se svi priviknuli, ali kad državna novinska agencija - zato što je već po definiciji na državnim novčanim jaslama - svoj servis daje besplatno ili ispod cijene pa tako privilegirana nelojalno konkurira, e to je već stanje protiv kojeg su privatne agencije podigle svoj glas.

To se dogodilo u Skoplju gdje je su se od 9. do 11. lipnja u organizaciji jugoistočnoeuropske medijske organizacije SEEMO sastala vodstva privatnih novinskih agencija iz BiH, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, Makedonije, Slovačke, Srbije i Crna Gore, te Kosova. Na tom sastanka direktora i glavnih urednika privatnih novinskih agencija odlučeno je da će se osnovati njihova asocijacija koja bi nadrasla regionalne okvire te su donijeli deklaraciju koju su uputili međunarodnim organizacijama, ali i vlastima u svojim zemljama. U njoj su između ostaloga podsjetili na rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe po kojoj vlade ne bi trebale koristiti državni budžet da bi ostvarivale utjecaj nad preostalim državnim medijima i da ne smiju pokrivanjem njihovih troškova omogućavati im prednost nad privatnim medijima.

Agencije su egzemplar: Dok su se države odricale vlasništva nad novinama, dok manje ili više iskreno nastoje pretvoriti svoje televizije i radija u javne servise, dotle i ne pomišljaju odreći se agencija. Nije u pitanju tek puka inercija zadržavanja državnih agencija. U Makedoniji je šest godina nakon osnivanja privatne agencije Makfaks, osnovana državna MIA. Vlasnik Makfaksa Risto Popovski potvrđuje, naravno, da je to urađeno radi ostvarivanja političkog utjecaja. "To je dovelo agenciju Makfaks u veoma nezavisnu situaciju jer država šakom i kapom s oko 500.000 eura godišnje pokriva sve MIA-ine troškove. Na taj način država ostvaruje tri monopola: informativni, zatim tržišni monopol s parama građana, te politički monopol jer vladajući putem svoje agencije lako plasiraju svoje političke stavove", kaže Popovski.

Novac koji se izdvaja za državne agencije zavisi od bogatstva države. U bogatijoj Hrvatskoj i svote su veće: Tamošnja državna agencija HINA i danas, unatoč napora da bude što više tržišna, prima više od polovice svog proračuna od strane države - 2,150.000 eura godišnje, odnosno po zaposlenom, a ima ih 160, oko 15.000 eura što je skoro pa dovoljan novac za isplatu plaća. Siromašna Bosna i Hercegovina financira čak dvije novinske agencije SRNU iz Banja Luke i FENU iz Sarajeva. One konkuriraju privatnoj Onasi koja ih, posredno kao i drugi poreski obveznici, financira. "Gdje god u svijetu to kažem nitko mi ne vjeruje. Međutim, mi smo u situaciji da protiv toga ne možemo učiniti ništa osim zajedničkih protesta s drugim agencijama. U BiH je tek formirano Vijeće za konkurenciju i kad počnu raditi javit ćemo im se", kaže direktor Onase Mehmed Husić. Ono Husićevo "u svijetu" ne odnosi se na tranzicijske zemlje, potvrdili su nam Pavol Mudry iz slovačke SITA-e i Ljupčo Neškov iz bugarskog BGNES-a. I u njihovim državama sama država im je konkurencija.

Države, naravno, imaju obavezu i pomagati razvoj javnih medijskih servisa i to nije sporno. No, i tu postoji jedno veliko ALI koje se preskače, kaže glavni urednik novinske agencije STINE iz Splita Stojan Obradović: "Tu bi trebalo uvesti neka pravila. Nema smisla da država pomaže samo određene medijske kuće nego neka napiše natječaje na kojem bi se mogli javiti različite agencije."
U uvjetima kad je u svim državama u regiji zajedničko da su im medijska tržišta tijesna - korektna tržišna utakmica bila bi poželjna. I radi onog čitatelja koji inače plaća poreze, ali i radi onoga novinara koji bi trebao zaraditi plaću. U ovu jednostavnu logiku se ne uklapaju političari. Oni, pod zahtjevima izvana, više ili manje napuštaju televizije u tranziciji koje se transformiraju od državnih u javne. Takođe, pod pritiskom čitalačke publike iznutra teško im je održavati niskotiražne državne novine, pod naletom privatnih napustili su i državne radijske stanice... I ostale su im samo pri ruci tek državne agencije kao kakvi stari megafoni iz prohujalih vremena.



Goran Vežić je direktor novinske agencije STINA iz Splita. © Media Online 2005. All rights reserved.
 
05.02.2014
 Jugoistocna Evropa
19.08.2013
 Jugoistocna Evropa
19.04.2013
 Jugoistocna Evropa
10.08.2012
 Jugoistocna Evropa